Stres i srce

Petak, dvanaest sati, a za dva sata trebate predati izvješće šefu, za koje vam je taj isti petak u rano jutro rečeno da je potrebno. Što je najgore, ovo nije prvi put. Kod kuće vas čeka hrpa posla za napraviti, znate da nema šanse da stignete na vrijeme napisati ovo izvješće. Počnete razmišljati što ako ovo ili ono, i osjetite bol u prsima. Upozorenje?

Što se u stvari događa? Kod ulaska u sustav stresnog odgovora, vaše tijelo počinje lučiti glukokortikoide i epinefrin. Uključuje se simpatetički živčani sustav, i isključuje parasimpatetički. Brzina srca se povećava kao i krvni tlak. Cijeli proces prilagođava dostavu krvi, šećera i kisika. Pošto smo u krizi, život se spašava slanjem krvi u dijelove tijela gdje je najpotrebnija, bedra i pluća na primjer, u sito vrijeme odvračajući krv od dijelova koji ju ne trebaju, kao crijeva i reproduktivni organi.

Pa što se onda događa kada nam se te stvari događaju predugo zbog kroničnog stresa, posebno kroničnog psihološkog stresa? Povećati krvni tlak na 30 sekundi za bijeg od predatora može vam spasiti život, povećati krvni tlak kronično dovodi do hipertenzije. 

Koja je krajnja cijena svega toga? Srce je mehanički organ, i ako ga se preoptereti na duže vrijeme, istroši se. Krvne žile, kroz koje ubrzano cirkulira krv, zbog izgradnje mišićnog tkiva oko njih, se također oštećuju, i dolazi do stvaranja plaka. Ako se pritom oštete koronarne krvne žile, t.j. žile koje dovode krv u srce, evo dodatnih problema. Umjesto da se žile šire kod velikog stresa, one se zbog pretjeranog opterećenja suze, i bodu srce kao koplje. Srce ne dobiva dovoljno glukoze i kisika, t.j. energije, i vi imate myocardijalnu ishemiju. Vaši srčani mišići ne dobivaju dovoljno stvari koje im treba.