Stres i metabolizam

Metabolizam je proces kojim se hrana iz crijeva i spremišta pretvara u energiju korisnu za tijelo.  U osnovi hrana se sastoji od 3 dijela: proteini, karbohidrati i masnoće.  Želudac i crijeva svojim procesima razbijaju proteine na aminokiseline, karbohidrate u kompleksne šećere te masnoću u masne kiseline i glicerol. Što kada pojedemo više nego nam je potrebno? Višak hrane se pohranjuje u kompleksnom obliku, upravo suprotnom od probavljene hrane.

Kako tijelo to radi? Centralni hormon u ovom procesu je inzulin. Tijelo luči inzulin kod povećane razine nutrijenata u krvotoku, pa čak i kod očekivanja hrane. No što se događa kod akutnog stresa? Tijelo mobilizira energiju, jer se radi o pitanju života i smrti, inhibira lučenje inzulina koji pohranjuje energiju, energija se preusmjerava u najpotrebnije dijelove tijela koji je u stvari ne trebaju (jer se radi o psihološkom stresu) i stvaraju se povećane masne naslage oko bedara i ruku.

Dodatan potencijalan problem je dijabetes. Ako imate mladenački (Tip I) dijabetes i kronični stres ušli ste u zlokoban ciklus. Kod svakog stresa tijelo ispušta šećer u krvotok, kojeg u stvari ne treba, te ga pohranjuje. Ove oscilacije šećera u krvi su upravo suprotne kontroli šećera u krvi. Kod odraslog (Tip II) dijabetesa, problem nije u manjku inzulina, već u višku nutrijenata. Kao što znamo, sav višak nutrijenata se pohranjuje. No, što se događa kad se masne stanice napune do kraja? U igru se uključuje mozak, i indirektno pošalje signal masnim stanicama u tijelu u prijevodu: “Ignorirajte inzulin. Postanite otporni, izgubite osjetljivost na inzulin.” Otpornost na inzulin može dovesti do hiperglikemije, što može dovesti do kardiovaskularnog oštećenja i povećanog rizika od metaboličnih bolesti.