Fizionomija stresa

Od danas pa nadalje ulazimo sve detaljnije u stresni proces, za početak mehanizam odgovora na stres. Znači, nakon pojave stresora, i prepoznavanja stresora kao nečega dovoljnog za pokretanje stresnog procesa, dolazi do stresa, i posljedično tome do aktivacije mehanizma odgovora na stres. Ako su oči, uši, i njuh odgovorni za pojavu stresa, što se događa nakon što je došlo do stresa? Nešto se aktivira, nešto se isključuje. Za ovo uključivanje/isključivanje očigledno mora postojati signalizacija, a ta signalizacija se manifestira kroz dva sustava, živčani, i hormonalni. Živčani sustav podijeljen je u grubo na dva dijela, voluntarni, t.j. dobrovoljni, i nevoluntarni ili autonomni. Dio koji nas interesira, te sve zainteresirane za ovo fascinantno područje, je autonomni živčani sustav. Ovaj dio živčanog sustava odgovoran je za primarne životne funkcije, disanje, probavu, rad srca i sl. Na prvoj slici pokazan je autonomni živčani sustav sa njegove dvije polovice, simpatički i parasimpatički. Dio mozga koji uključuje jedan te u isto vrijeme isključuje drugi dio je hipotalamus, ili u slobodnom prijevodu predsoblje, koji osim te funkcije ima i niz drugih. Hipotalamus se nalazi u najstarijem dijelu mozga, tzv. reptilijskom. Sloj mozga koji pokriva ovaj dio mozga zove se limbički mozak, i on je odgovoran za emocije, požudu, bijes, mrzovoljnost itd. Zadnji dio mozga, koji je najkasnije evoluirao je korteks, to je dio koji je odgovoran za naše misli, uvjerenja, stavove itd. Zanimljivo je da do stresa može doći senzorima, no isto tako do odgovora na stres može doći i samim razmišljanjem o različitim stresnim događajima, kao npr. nezaposlenost, korupcija, elementarne nepogode, smrt. Znači simpatički živčani sustav je dio koji je uključen za vrijeme stresa. Nakon uključenja, ovaj sustav ili potiče, ili suzbija, organe u tijelu.

Tako npr., u stresnoj situaciji zjenice oka su proširene, ubrzava se rad srca, stimulira se nadbubrežna žlijezda i seksualni organi i dr., dok se suzbija rad probavnog sustava i gušterače. 

Drugi način regulacije ovog mehanizma je pomoću hormonalnog sustava. Hormoni su kemijski prijenosnici iz mozga, ili iz nekog drugog organa; hormoni se prenose krvlju, i kao takvi uzrokuju događaju u tijelu. Mozak luči hormone koji signaliraju hipofizi da luči druge hormone, koji potiču druge žlijezde u tijelu da luče svoje hormone, koji ... Neki od tih hormona su epinefrin, glukokortikoidi, prolaktin, beta-endorfin, glukagon, insulin itd. Za kraj, svatko ima isti odgovor na stres, u vidu živčanog i hormonalnog sustava; razlika je u tome kako tijelo odgovara na ovakve podražaje, i to je tajna koja zaokuplja znanstvenike današnjice.