Postoji li odnos između hrane i stresa, i kakav je? Poznata je činjenica da većina ljudi jede više nego obično kada je pod stresom. Dio razloga za to je psihološke naravi. Većina ljudi u normalnim okolnostima svjesno pazi koliko hrane unosi prilikom obroka. No što se događa prilikom stresa? Ljudi počinju razmišljati drugačije kao npr. sad sam pod stresom, dosta te samoregulacije, navali na klopu itd. No ovdje postoji i fiziološki razlog zašto ljudi jedu više nego potrebno tijekom stresa. Mozak luči hormon koji potiče hipofizu na lučenje hormona, koji potiču nadbubrežnu žlijezdu da luči glukokortikoide. Glukokortikoidi s druge strane potiču apetit kojim će se nadomjestiti gubitak energije za vrijeme stresa. Da bi se ova razina vratila na normalnu razinu potrebno je nekoliko minuta nakon završetka stresa.
Pogledajmo sada kronični stres. Ako ste učestalo pod utjecajem stresora, često vam se i apetit diže. A najviše žudite za karbohidratima: šećer, kruh, slatkiši, tjestenine. Da bi problem bio veći pogledajmo kuda te kalorije odlaze. Hrana odlazi u masne stanice, no sve masne stanice nisu iste. Imamo abdominalne i glutealne masne stanice. Abdominalna masnoće je opasnija od glutealne zbog više razloga. Oslobađa signale upale, što je veći rizik za torzo, bliža je jetri, a zbog samog smještaja iskrivljuje kralježnicu. Abdominalna masnoća dodaje još stresa na tijelo.
Što se događa sa gastrointestinalnim traktom kod kroničnog stresa? Svakakve stvari mogu poći po zlu. Kod stresa probavni trakt se isključuje i ako to radite kronično rizik od bolesti se povećava. Gastrointestinalni poremećaji dolaze u dva oblika: organski poremećaj i funkcionalni poremećaj. Organski poremećaji su oni koji imaju neko objašnjenje, bilo u strukturi crijeva ili laktoza ne funkcionira pravilno. Funkcionalni poremećaji je dijagnoza kod kojeg liječnici ne znaju o čemu se radi. Ovo je oblast kod kojeg emocije, kroz autonomsni živčani sustav i hormone, mogu znatno regulirati rad crijeva.
Ovo naglašava centralni koncept o preklapanju organskog i psihološkog temelja bolesti. Ako se koncentriramo samo na 1 dio priče, nećemo znati što se u stvari događa. Presjek je ono što je kritično i informativno.