Što je stres?

Lijepo jutro, ili možda poslijepodne, idealna temperatura, cvrkut ptica. Kao stvoreno za malu šetnju. Možda malo potrčati, kasnije, ne sada. Istezanje, preskakanje prepreka, druženje s krdom. Što još? Sigurno još štošta interesantnog se događa u životu jedne zebre, a što bi se moglo svrstati u svakodnevne aktivnosti. Odlazak na posao, u školu, na utakmicu, koncert, piće, kavu, gledanje televizije, slušanje radija, čitanje novina, internet, facebook i slične stvari na primjer? Naravno da ne. Znači jednostavan život. Pa da li zebre znaju za stres? Kako koja. Ona koja se nalazi u zoološkom vrtu od malih nogu, velika je vjerojatnost da stres nije niti doživjela. No, zebra u prirodi živi sa stresom kao sa najboljim prijateljem. Kako je naučila što je to stres? Malo po malo, ako je imala sreće da se rodila zdrava. Pa što je to onda stres za zebru? Stres je opasnost, predator na vidiku, ili signali za opasnost. Što se događa ako se u vidnom polju zebre pojavi životinja sa druge fotografije?

Pretpostavljam da će zebra odmah po uočavanju lava početi bježati, neovisno o tome da li je lav sit ili gladan. Instinktivno. Prepoznavanje druge životinje kao opasne po život je od krucijalne važnosti za preživljavanje, poput disanja. No, da li to opet znači da samo lovine pate od stresa? Naravno da ne. Lav, s druge strane instinktivno zna da ne može preživjeti bez mesa. Pa što bi onda stres bio za lava ? Stres bi bila glad, nemogućnost dolaženja do lovine, lovina je pobjegla i sl. Vjerojatno postoje i drugi razlozi stresa za lavove, specifične za spol, kao i za zebre. No, nakon pojave uzročnika stresa, te samog stresa, zadnja faza u životinjskom svijetu oslobađanje od stresa.

 Kod prethodno navedene dvije životinje, jedan put se lovac oslobađa, drugi put lovina. Kao što pokazuje treća slika, lav je ovdje bolje prošao. Ljudi su samo malo sofisticiranije životinje, tako da ovaj stresor-odgovor na stres mehanizam, funkcionira na sličan način. Znanstvenici su definirali stres kao stanje organizma izbačeno iz njegove homeostaze, t.j. idealne ravnoteže. Ova ravnoteža podrazumijeva zadovoljenost potreba, fizioloških, sigurnosnih, psiholoških, društvenih, i sl.

Ono što nas je izbacilo iz ravnoteže se zove stresor, uzrok stresa, i može dolaziti kako iz vana, t.j. okoline, tako i iz nas samih. Ovaj stresor može biti fiziološke, psihološke, sociološke prirode. Važno je shvatiti da stresor, kao i sam stres, kao posljedica djelovanja stresora, može biti pozitivne, negativne, ili neutralne naravi. Pozitivan stresor djeluje stimulirajuće, potiče nas na akciju, mobilizira snage za ostvarenje važnog cilja, ako smo gladni tražimo hranu npr. Itd. Negativan stresor je ljudska specifičnost. Ovi stresori nas sputavaju, usporavaju, uglavnom ne potiču nas, već blokiraju, npr. kolega sa posla koji nas namjerno ometa u radu i otežava posao, a kojeg zbog objektivnih razloga ne možemo poslati k vragu. Neutralni stresor je buka, iritirajući zvukovi, npr. kad smo u kinu i netko sa strane razgovara.